Australijski pisac Gaj Njuel Butbi je rođen 13. oktobra 1867. godine u Adelejdu, u Južnoj Australiji. Njegova porodica je bila veoma istaknuta, a mnogi njeni članovi su se bavili politikom u tek osnovanoj koloniji. Velika životna promena je nastupila kad su mu se roditelji razveli, te se u sedmoj godini sa majkom preselio u Englesku, gde je i dobio tradicionalno obrazovanje.
U svojoj šesnaestoj godini vraća se u Australiju, gde počinje da radi kao sekretar u kancelariji gradonačelnika grada Adelejda. Butbija ovakva vrsta posla nije ispunjavala; kreativnost ga je vukla ka nečemu sasvim drugačijem.
Svoju umetničku veštinu je izrazio libretom za komičnu operu „Silvija“, čija premijera je održana 1890. godine u Adelejdu. Za libreto koji je Butbi napisao na engleskom jeziku muziku je komponovao Franc fon Supe.
Rani radovi su ga usmeravali ka teatru, ali i dalje nije bio zadovoljan, njegove ambicije su ipak bile veće.
Kada je većina australijskih kolonija doživela jak ekonomski kolaps 1890-ih, Butbi se vratio Londonu. Međutim, i tamo ga je mučio manjak sredstava za život, što ga je prinudilo da krene u Šri Lanku, pa i dalje kroz jugoistočnu Aziju.
Prema zabeleženom porodičnom predanju, suočen sa nemaštinom i siromaštvom, prihvatao je sve vrste poslova koje je na proputovanju mogao da nađe.
Nakon dve godine i povratka kući, u London, 1894, Butbi je objavio knjigu „Na putu; ili: kroz istok i širom Australije“ – putopisno delo kroz koje je čitaocima pružio uvid u različite kulture, prikazujući avanture koje je doživeo. Knjiga je protkana anegdotama, sadrži puno zapažanja autora, kao i detaljne opise mesta na kojima je boravio.
Putopis je zadobio simpatije čitalaca, a izdavanje te knjige se poklopilo sa izlaskom Butbijevog prvog romana iste godine.
Roman „U čudnom društvu“ je dobro prihvaćen kako od publike tako i od kritike. Od tada pa nadalje Butbi je bio izuzetno plodan pisac, koji je ubrzano nizao kako romane tako i kratke priče i pozorišne komade.
Najpoznatiji je po serijalu romana o doktoru Nikoli. Doktor Nikola, fiktivni lik, okultistični zlikovac, izuzetno je inteligentan i harizmatičan. Moćan i tajanstven, sa natprirodnim veštinama koje koristi za postizanje ciljeva. Iako antiheroj, drži se svog moralnog kodeksa.
Butbijev dinamičan stil pisanja, uz bogate opise i sposobnost da kombinuje veliku količinu različitih elemenata doneo je ovom serijalu veliku popularnost.
Priče „Brlog bezakonja“ i „Prerušeni kriminalac“ vode nas u ambijent Indije početkom 20. veka, i svedočimo pripremama čuvenog prevaranta Sajmona Karnea za pohod u London, gde će poharati tamošnje visoko društvo. Karne, izuzetno vešt kriminalac i majstor prerušavanja, glavni je lik romana „Princ prevaranata“ Gaja Butbija, objavljenog 1900. godine. Sve osobine čine ga fascinantnim likom u svetu kriminalističke fikcije.
Preminuo je 26. februara 1905. godine od upale pluća, u svom domu, grofoviji Devon, u Engleskoj. U trenutku smrti bio je u punoj stvaralačkoj snazi, pa je to bio šok za čitaoce i ceo književni svet.
Butbi je ostavio trajan trag u kriminalističkoj i avanturističkoj fikciji, inspirišući čitaoce i pisce dugo nakon smrti.
Među njegovim najpoznatijim izrekama ističu se:
„Nijedna prevara nije savršena, baš kao što nijedna istina nije potpuna.“
„Neprijatelji su često bliži nego što mislimo, a prijatelji dalji nego što bismo želeli.“
„Svako ima svoj put u životu, ali samo oni hrabri ga slede do kraja.“